Šta su neuroze?

 

Neuroze nisu najteži psihički poremećaji

Neuroze nisu nešto što bi trebalo da te onemogućava da živiš normalno

Neuroze nisu znak da za tebe nema mesta, ako želiš da budeš tu

Neuroze jesu posledice preteranih reakcija našeg uma i tela na pojedine ideje i/ili situacije

Neuroze jesu, nažalost, prateća pojava savremenog života u kom se čovek sve jasnije otuđuje od svoje prave prirode i prava da bude slobodan u telu i duhu

Prepoznate neuroze jesu znak da nisi sam u tome i da ne treba da se stidiš da potražiš pomoć

 

Neuroze takođe jesu psihički poremećaji kod kojih je jedna od osnovnih karakteristika postojanje patološkog straha

Strah se kod neuroza ispoljava zavisno od samog tipa ličnosti obolelog

Oboleli nikad trajno ne gube pravi odnos prema realnosti i nisu skloni ka razvoju psihotičnih poremećaja

Uglavnom su poremećaji hroničnog tipa

Ako imate neki od simptoma iz neke od sledećih grupa simptoma, možda imate problema vezanih za neki od neurotičnih poremećaja

 

 

Agorafobija

Strah i izbegavanje gužvi

Strah i izbegavanje javnih mesta

Strah od samostalnog putovanja

Strah od vožnje gradskim saobraćajem

Strah od odvajanje od kuće bez pratioca

Strah od nepoznatih delova grada

Strah od ostajanja sam kod kuće

Strah od čekanja u redu

 

 

Socijalna fobija

Strah od javnog nastupa

Izbegavanje određenih socijalnih situacija

Strah od znojenja, crvenjenja, nesvestice u određenom društvu

Osećanje zbunjenosti pred drugim, nepoznatim ljudima / autoritetima / određenim tipovima ljudi / drugim polom

Strah da se ne ispadne smešan, glup, neuredan

Nelagodnost kada je osoba posmatrana

Strah da se nešto radi, pokazuje, izvodi pred drugima, jede

Strah od moguće kritike

Strah od moguće neprihvaćenosti od strane društva

Intenzivna mentalna aktivnost da bi se izbegle potencijalno neprijatne socijalne situacije.

 

 

Panični poremećaj

Napad straha u različitim situacijama i bez prepoznatljivog uzroka straha

Između napada se javlja strah od budućeg napada, ili od njegovih posledica (strah od gubitka kontrole, od ludila, smrti)

Napad straha može biti praćen lupanjem srca, preznojavanjem, podrhtavanjem

Napad straha može biti praćen doživljajem gušenja, osećajem nelagode ili bolom u grudima, mukom, smetnjama u stomaku

Napad straha može biti praćen gubitkom svesti o svom identitetu, realnosti (ne znam gde sam), vrtoglavicom

Strah od umiranja

Napad straha uz utrnulost, pojavu toplih / hladnih talasa po telu.

Generalizovana anksioznost

Strah i zabrinutost koji dugo traju, preterani su, preterno se izražavaju, i odnose se na više objekata.

Osećanje “kao na ivici da se pukne”.

Lako zamaranje.

Smanjena koncentracija.

Razdražljivost.

Mišićna napetost.

Poremećaji spavanja.

“slobodno lebdeći strah”, strah od nečeg neodređenog.

Stalna preokupiranost brigama koja onemogućuje normalno funkcionisanje.

 

 

Hipohondrija

Uporno verovanje da je prisutno neko telesno oboljenje koje se nalazi iza postojećih senzacija (simptoma), iako ne postoji adekvatno objektivno medicinsko potkrepljenje

Uporno odbijanje saveta lekara na osnovu objektivnih medicinskih nalaza

Potreba za brojnim nepotrebnim medicinskim preteragama

Stalna preokupacija telesnim senzacijama koje se shvataju kao simptomi i koji se odnose na više sistema u organizmu

Strah da je osoba obolela od neke teže bolesti.

Disocijativni/konverzivni poremećaj-histerija

Nesposobnost prisećanja važnih ličnih podataka, skorašnjih događaja koji su vezani sa stresomtraumama (disocijativni gubitak pamćenja)

Simptomi promene senzibiliteta bez postojanja dokaza o postojanju fizičke bolesti koja bi to izazvala (bol, anestezija, slabovidost, gluvoća…)

Simptomi promene motorike, bez dokaza o prisustvu fizičke bolesti (paralize, poremećaji kooordinacije, grčevi, tikovi, zamuckivanje, bezglasnost…)

Disocijativni i konverzivni simptomi mogu da imitiraju sva poznata medicinska, posebno neurološka oboljenja!

Neočekivani odlazak od kuće sa nesposobnošću sećanja sopstvene prošlosti, i sa izmenom identiteta

Smanjenje ili odusustvo voljnih pokreta u dužem periodu (disocijativni stupor)

Somatoformni poremećaji (srčana nervoza, gastrična nervoza, psihogeni: iritabilni kolon, kašalj, učestalo mokrenje, opstipacija, lumbago, bolovi u raznim predelima, glavobolja…)

Različite telesne smetnje u odsustvu relevantnih medicinskih nalaza

Veći broj telesnih simptoma za koje nije nađeno odgovarajuće medicinsko objašnjenje

Somatoformni simptomi mogu poticati od bilo kog organskog sistema

Somatoformne bolesti ne karakteriše toliko strah od bolesti, koiko sama priroda simptoma / senzacija koje osećaju.

 

 

Depresivna neuroza

Osećanje tuge koje predugo traje

Obeshrabrenost, nespokojstvo, beznadežnost koji takođe predugo traju

Gubitak interesovanja za mnoge stvari u životu, ”ništa nema smisla”

Manje vođenje računa o ličnoj higijeni i izgledu

Smanjena radna sposobnost

Promena raspoloženja, od tužnog i malodušnog do skoro normalnog.

 

 

Ostali poremećaji

Tu spadaju:

Specifične fobije- fobije koje mogu da se odnose na bilo koji, od mnogih objekata, predmeta i situacija

Postraumatski stresni poremećaj

Mešovito stanje depresije i straha 

Poremećaji prilagođavanja

Akutna reakcija na stres 

Neurastenija (karakterističan simptom, uporno i veoma neprijatno osećanje umora posle psihičkog i minimalnog fizičkog napora.)

Sindrom depersonalizacije i derealizacije

Opsesivno kompulsivni poremećaj – okp

Prisilne misli i radnje koje se stalno ponavljaju 

Stalna/česta zabrinutost mislima da će se nešto loše desiti, sebi ili drugima.

Opterećenost mislima po kojima bi osoba mogla da uradi nešto loše.

Strah osobe da bi mogla da uradi nešto nemoralno/loše.

Strah od prljavštine, zaraze.

Prevelika težnja ka urednosti, higijeni, tačnosti, simetriji.

Preterana provera električnih uređaja, vrata, svega svega što bi moglo da dovede do neke opasnosti.

Preterano ponavljanje nekih radnji, nebili se što bezbednije obavile (prolazak kroz vrata, prelazak preko ulice)

Sakupljanje starih novina, papirića, računa, zbog straha da se ne izgubi nesto vredno.

Oboleli stalno proverava da nekog nije povredio.

Preterani rituali čišćenja, spremanja, nameštanja stvari po posebnom redu.

 

Literatura:

Psihijatrija/neuroze; Ljubomir Erić, Predrag Kaličanin

Klinička psihijatrija; prof.dr sci.med. Jovan Marić