Šta
su neuroze?
Neuroze
nisu najteži psihički poremećaji
Neuroze
nisu nešto što bi trebalo da te onemogućava da živiš normalno
Neuroze
nisu znak da za tebe nema mesta, ako želiš da budeš tu
Neuroze
jesu posledice preteranih reakcija našeg uma i tela na pojedine ideje i/ili
situacije
Neuroze
jesu, nažalost, prateća pojava savremenog života u kom se čovek sve jasnije
otuđuje od svoje prave prirode i prava da bude slobodan u telu i duhu
Prepoznate
neuroze jesu znak da nisi sam u tome i da ne treba da se stidiš da potražiš
pomoć
Neuroze
takođe jesu psihički poremećaji kod kojih je jedna od osnovnih karakteristika
postojanje patološkog straha
Strah
se kod neuroza ispoljava zavisno od samog tipa ličnosti obolelog
Oboleli
nikad trajno ne gube pravi odnos prema realnosti i nisu skloni ka razvoju
psihotičnih poremećaja
Uglavnom
su poremećaji hroničnog tipa
Ako
imate neki od simptoma iz neke od sledećih grupa simptoma, možda imate problema
vezanih za neki od neurotičnih poremećaja
Agorafobija
Strah
i izbegavanje gužvi
Strah
i izbegavanje javnih mesta
Strah
od samostalnog putovanja
Strah
od vožnje gradskim saobraćajem
Strah
od odvajanje od kuće bez pratioca
Strah
od nepoznatih delova grada
Strah
od ostajanja sam kod kuće
Strah
od čekanja u redu
Socijalna
fobija
Strah
od javnog nastupa
Izbegavanje
određenih socijalnih situacija
Strah
od znojenja, crvenjenja, nesvestice u određenom društvu
Osećanje
zbunjenosti pred drugim, nepoznatim ljudima / autoritetima / određenim tipovima
ljudi / drugim polom
Strah
da se ne ispadne smešan, glup, neuredan
Nelagodnost
kada je osoba posmatrana
Strah
da se nešto radi, pokazuje, izvodi pred drugima, jede
Strah
od moguće kritike
Strah
od moguće neprihvaćenosti od strane društva
Intenzivna
mentalna aktivnost da bi se izbegle potencijalno neprijatne socijalne situacije.
Panični
poremećaj
Napad
straha u različitim situacijama i bez prepoznatljivog uzroka straha
Između
napada se javlja strah od budućeg napada, ili od njegovih posledica (strah od
gubitka kontrole, od ludila, smrti)
Napad
straha može biti praćen lupanjem srca, preznojavanjem, podrhtavanjem
Napad
straha može biti praćen doživljajem gušenja, osećajem nelagode ili bolom u
grudima, mukom, smetnjama u stomaku
Napad
straha može biti praćen gubitkom svesti o svom identitetu, realnosti (ne znam
gde sam), vrtoglavicom
Strah
od umiranja
Napad
straha uz utrnulost, pojavu toplih / hladnih talasa po telu.
Generalizovana
anksioznost
Strah
i zabrinutost koji dugo traju, preterani su, preterno se izražavaju, i odnose
se na više objekata.
Osećanje
“kao na ivici da se pukne”.
Lako
zamaranje.
Smanjena
koncentracija.
Razdražljivost.
Mišićna
napetost.
Poremećaji
spavanja.
“slobodno
lebdeći strah”, strah od nečeg neodređenog.
Stalna
preokupiranost brigama koja onemogućuje normalno funkcionisanje.
Hipohondrija
Uporno
verovanje da je prisutno neko telesno oboljenje koje se nalazi iza postojećih
senzacija (simptoma), iako ne postoji adekvatno objektivno medicinsko
potkrepljenje
Uporno
odbijanje saveta lekara na osnovu objektivnih medicinskih nalaza
Potreba
za brojnim nepotrebnim medicinskim preteragama
Stalna
preokupacija telesnim senzacijama koje se shvataju kao simptomi i koji se
odnose na više sistema u organizmu
Strah
da je osoba obolela od neke teže bolesti.
Disocijativni/konverzivni
poremećaj-histerija
Nesposobnost
prisećanja važnih ličnih podataka, skorašnjih događaja koji su vezani sa
stresomtraumama (disocijativni gubitak pamćenja)
Simptomi
promene senzibiliteta bez postojanja dokaza o postojanju fizičke bolesti koja
bi to izazvala (bol, anestezija, slabovidost, gluvoća…)
Simptomi
promene motorike, bez dokaza o prisustvu fizičke bolesti (paralize, poremećaji
kooordinacije, grčevi, tikovi, zamuckivanje, bezglasnost…)
Disocijativni
i konverzivni simptomi mogu da imitiraju sva poznata medicinska, posebno
neurološka oboljenja!
Neočekivani
odlazak od kuće sa nesposobnošću sećanja sopstvene prošlosti, i sa izmenom
identiteta
Smanjenje
ili odusustvo voljnih pokreta u dužem periodu (disocijativni stupor)
Somatoformni
poremećaji (srčana nervoza, gastrična nervoza, psihogeni: iritabilni kolon,
kašalj, učestalo mokrenje, opstipacija, lumbago, bolovi u raznim predelima,
glavobolja…)
Različite
telesne smetnje u odsustvu relevantnih medicinskih nalaza
Veći
broj telesnih simptoma za koje nije nađeno odgovarajuće medicinsko objašnjenje
Somatoformni
simptomi mogu poticati od bilo kog organskog sistema
Somatoformne
bolesti ne karakteriše toliko strah od bolesti, koiko sama priroda simptoma /
senzacija koje osećaju.
Depresivna
neuroza
Osećanje
tuge koje predugo traje
Obeshrabrenost,
nespokojstvo, beznadežnost koji takođe predugo traju
Gubitak
interesovanja za mnoge stvari u životu, ”ništa nema smisla”
Manje
vođenje računa o ličnoj higijeni i izgledu
Smanjena
radna sposobnost
Promena
raspoloženja, od tužnog i malodušnog do skoro normalnog.
Ostali
poremećaji
Tu
spadaju:
Specifične
fobije- fobije koje mogu da se odnose na bilo koji, od mnogih objekata,
predmeta i situacija
Postraumatski
stresni poremećaj
Mešovito
stanje depresije i straha
Poremećaji
prilagođavanja
Akutna
reakcija na stres
Neurastenija
(karakterističan simptom, uporno i veoma neprijatno osećanje umora posle
psihičkog i minimalnog fizičkog napora.)
Sindrom
depersonalizacije i derealizacije
Opsesivno
kompulsivni poremećaj – okp
Prisilne
misli i radnje koje se stalno ponavljaju
Stalna/česta
zabrinutost mislima da će se nešto loše desiti, sebi ili drugima.
Opterećenost
mislima po kojima bi osoba mogla da uradi nešto loše.
Strah
osobe da bi mogla da uradi nešto nemoralno/loše.
Strah
od prljavštine, zaraze.
Prevelika
težnja ka urednosti, higijeni, tačnosti, simetriji.
Preterana
provera električnih uređaja, vrata, svega svega što bi moglo da dovede do neke
opasnosti.
Preterano
ponavljanje nekih radnji, nebili se što bezbednije obavile (prolazak kroz
vrata, prelazak preko ulice)
Sakupljanje
starih novina, papirića, računa, zbog straha da se ne izgubi nesto vredno.
Oboleli
stalno proverava da nekog nije povredio.
Preterani
rituali čišćenja, spremanja, nameštanja stvari po posebnom redu.
Literatura:
Psihijatrija/neuroze;
Ljubomir Erić, Predrag Kaličanin
Klinička
psihijatrija; prof.dr sci.med. Jovan Marić